Ecoplan | Izvještaj s okruglog stola u povodu 50. obljetnice ICOMOS-a
1602
post-template-default,single,single-post,postid-1602,single-format-standard,ajax_fade,page_not_loaded,smooth_scroll,,wpb-js-composer js-comp-ver-4.11.1,vc_responsive

Blog

Izvještaj s okruglog stola u povodu 50. obljetnice ICOMOS-a

Povodom 50. obljetnice ICOMOS-a (Međunarodnog savjeta za spomenike i spomeničke cjeline) Nacionalni komitet ICOMOS-a u Bosni i Hercegovini i Asocijacija arhitekata (AA BiH) organizirali su okrugli stol na temu “Regulacijski planovi i kulturno-povijesne cjeline, primjer Počitelja”. Okrugli stol je održan u Collegium Artisticumu u Sarajevu 16.2.2015. godine s početkom u 11 sati.

Pozdravnu riječ je dao predsjednik Asocijacije arhitekata BiH Zijo Krvavac, kojom je izrazio zadovoljstvo održavanjem ovakvog okruglog stola i odazivom zainteresiranih za temu.

 

Uvod u okrugli stol dala je prof. dr. Vjekoslava Sanković Simčić, predsjednica nacionalnog komiteta ICOMOS-a u BiH. Podsjetila je kako je na drugom međunarodnom skupu arhitekata i tehničara koji se bave zaštitom kulturno povijesnog naslijeđa u Veneciji 1964. godine ustanovljena Venecijanska povelja i tada je donesena deklaracija kojom se istakla potreba osnivanja jednog međunarodnog tijela koje će se baviti promoviranjem baštine, edukacijom o baštini i razvojem  struke po pitanju zaštite kulturno povijesnog naslijeđa. 1965. godine u Varšavi je formiran ICOMOS (International Council on Monuments and Sites) odnosno Međunarodni savjet za spomenike i spomeničke cjeline. U Bosni i Hercegovini ICOMOS komitet djeluje već dugi niz godina  radeći na promoviranju kulturno povijesnog naslijeđa, na razvoju struke i upoznavanjem stručnjaka i šire javnosti kako pristupiti problemu zaštite kulturno povijesnog naslijeđa. Stoga je i tema okruglog stola izabrana da bi se javnosti i struci približila veza planiranja, odnosno konkretno regulacijskih planova i kulturno povijesnih cjelina, a na primjeru Počitelja.

 

Nakon uvoda, riječ je dobio dr.sc. Borislav Puljić, direktor poduzeća Ecoplan, nositelja izrade Regulacijskog plan povijesnog gradskog područja Počitelj.
Gosp. Puljić je prije izlaganja o Počitelju istaknuo kako je Bosna i Hercegovina jedna od prvih zemalja koja se počela baviti zaštitom kulturno povijesnog naslijeđa. Upravo je 1892. godine donesen Uredba zemaljske vlade koja utvrđuje obavezu zaštite, čuvanja i obnove spomenika kulture. Iako je zaštita spomenika kulture još od 19. stoljeća cilj skoro svih država, često se koristila kao sredstvo u realizaciji nekih drugih ciljeva.
Kroz primjer zapisnika sa sjednice komisije za izradu regulacijskog plana Baščaršije iz 1962. godine vidljivo je kako je u nekim drugim vremenima vladao interes za zaštitu i jedna kulturna klima koja je doprinosila zaštiti spomenika kulture. Ono što se ističe čitajući zapisnik su imena ljudi koji su sjedili u toj komisiji i bili angažirani da daju mišljenje o planu i da svojim primjedbama, prijedlozima i sugestijama doprinesu zaštiti sarajevske Baščaršije. Kroz taj zapisnik svoja su mišljenja redom izlagali: nobelovac Ivo Andrić, akademik Andre Mohorovičić, Desanka Maksimović, Ljubo Babić, Gabrijel Jurkić, Aleksandar Belić, Adi Mulabegović, Vojo Kravić, Vladimir Pogačić, Gustav Krklec, Mladen Fučić, Josip Tabak, Gojko Banović, Đurđe Bošković, Sergije F. Lukač, Sabahudin Hodžić, Juraj Neidhardt, Anto Babić, Srđa Đokić, Milivoj Peterčić, Grgo Gamulin, Gojko Grđić, Jože Kastelić.
Iz ovog se zapisnika može izvući poruka kako planovi imaju puno širi društveni značaj, a ne samo usko stručni kako je često praksa.

 

Dalje je Borislav Puljić nastavio s izlaganjem na konkretnim primjerima iz Regulacijskog plana Počitelj, odnosno izdvojio je dvije teme: prostorno planiranje i prometno rješenje u funkciji zaštite spomenika.
Revitalizacija spomenika, a posebno spomeničkih cjelina mora početi od planiranja i to od najviše razine prostornog planiranja pa sve do provedbenih planova. Kad se na globalnom nivou pravilno utvrdi strategija zaštite pa se prenosi kroz planove nižeg reda sve do realizacije, umanjuje se mogućnost pogreške. Tako je Prostornim planom općine Čapljina Počitelj utvrđen kao sekundarni urbani centar i to isključivo zbog njegove spomeničke vrijednosti. Ovim su subjekti koji će imati utjecaj na razvoj Počitelja obvezani da ulažu u razvoja gospodarstva, ali i omoguće društvene sadržaje koji trebaju oživjeti jedno naselje: mjesna zajednica, ambulanta, ljekarna, poljoprivredna ljekarna, veterinarska stanica, škola, sportska dvorana, turističke informacije i slično.
Istim Prostornim planom utvrđena je i gospodarska zona u neposrednoj blizini Počitelja, ali na dovoljnoj udaljenosti da ne ugrožava spomenik.
Ove dvije stavke iz Prostornog plana općine Čapljina na najdirektniji način pomažu revitalizaciji Počitelja.
Prostornim planom područja posebnih obilježja autoputa na Koridoru Vc čvorište autoputa smješteno je također u neposrednoj blizini Počitelja, što je Počitelju dalo jedan novi položaj u prometnoj mreži i olakšalo turističku posjetu i s budućeg autoputa.

Prometnim rješenjem u Regulacijskom planu morala su se rješiti dva ključna ograničenja.
Prvi je da je Počitelj vertikalni grad koji se penje sa 15 do 100 metara nadmorske visine, a drugi da se unutar bedema zadrži isključivo pješački promet.
Najprije je osigurana motorna veza s autoputom i odgovarajuća parking površina koja je pješačkim putem povezana s gornjim ulazom u stari grad. Uz parkiralište na gornjem platou, riješeno je i parkiralište u donjoj zoni, ali van zidina starog grada, i to za promet iz oba smjera magistralne ceste M17. I za ove parking površine osiguran je nesmetan pješački pristup starom gradu.
Ozbiljno razmatranje zahtijevalo je rješavanje motorne veze prometa s M17 i gornjeg platoa. Nakon detaljnog istraživanja i analiziranja, odabrano je tehničko rješenje koje je zadovoljilo više kriterija: da prometnica mora imati elemente magistralnog puta, strogo određene vertikalne i horizontalne nagibe, ali i omogućiti radove koji neće ostaviti ožiljke u pejzažu. Postojeća prometnica koja trenutno služi za motorno povezivanje donjeg i gornjeg platoa, kao i trenutno zapuštena prometnica iz II. svjetskog rata koristit će se isključivo za pješački i biciklistički promet, i iznimno za interventna vozila.
Za lakšu i bržu pješačku vezu i svladavanje nadmorske visine planiran je položaj za koso dizalo, za koji je izabrana reljefno najkraća dionica, ali s naglaskom da izabrani položaj ne narušava vizure na stari grad, kao što je već prepoznatljiva praksa na sličnim svjetskim lokalitetima. Konačan izgled i karakteristike lifta mogu biti riješeni u budućnosti arhitektonskim natječajem, ali prema urbanističko tehničkim uvjetima iz plana.

 

Potom je riječ preuzela prof. Vjekoslava Sanković Simčić objašnjavajući na konkretnim primjerima kako se kroz odrednice Regulacijskog plana postigla zaštita spomenika.
Najprije je podsjetila na šezdesete godine prošlog stoljeća kada je, nakon izgradnje magistralnog puta M17, Donja Mahala opremljena infrastrukturom, obnovljeni su neki važniji objekti i uspjelo se u namjeri da taj prostor oživi. Ali u isto vrijeme je Gornja Mahala ostavljena bez infrastrukture iako je na gornjem platou instalirana trafostanica koja je samo prošla pored objekata. Također je izgrađen i vodeni rezervoar, ali na takvom mjestu da je mogao opskrbiti samo Donju Mahalu.

Nakon takvog zatečenog stanja, kao zadatak Plana nametnula se potreba da se Počitelj promatra kao cjelina, i kao takav zaštiti i aktivira. Počitelj mora biti živi organizam, a ne grad hotel, mora imati aktivno lokalno stanovništvo i djelatnosti koje će funkcionirati cijele godine, i kao najbitnije mora se maksimalno sačuvati autentičnost.
Autentičnost se upravo i  nameće kao problem, jer, iako Počitelja na prvi pogled izgleda atraktivno i idilično, kada se dublje analizira jasno je da je jako malo objekata koji su sačuvali autentičnost. A upravo se na autentičnost stavlja najveći naglasak prilikom izrade nominacijskog plana i kandidature za svjetsku listu spomenika. Počitelj se trenutno nalazi na preliminarnoj UNESCO-voj listi svjetske baštine. Bitno je dokazati što je to izvorno i istinito da zaslužuje uživati ulogu univerzalne svjetske vrijednosti.
Za potrebe izrade Regulacijsko plana Počitelja napravljene su detaljne analize svakog objekta, a koje su se nastavile na zadnje analize izrađene 70-ih godina. Analize su pokazale potrebu za više vrsta intervencija na postojećim objektima, a planom je detaljno utvrđeno koji objekti zahtjevaju koju vrstu intervencija. Objekti već obnovljeni sredstvima Federalne Vlade bit će podvrgnuti tekućem održavanju. Najznačajniji radovi konzervacije, restauracije i konstruktivne sanacije predviđeni su na bedemima, Kuli Gavrankapetanovoj i njenim obodima, kao i cijelom fortifikacijskom sustavu. Za rehabilitaciju su predviđene konkretno 4 lokacije. Rekonstrukcija je određena za veliki broj objekata na kojima su vršene nestručne i neprimjerene intervencije i dogradnje.

Što se tiče namjene objekata, većini je dodjenjena stambena ili stambeno poslovna namjena. Svjesno je napravljena razlika između stanovanja i povremenog stanovanja, da se Počitelj ne pretvori u naselje povremenog stanovanja. Da bi se oživijela i Gornja Mahala, cijelom fortifikacijskom sustavu dodijeljena je javna ili kulturno – obrazovna namjena.

Prije bilo kakvih radova na objektima obavezna su arheološka istraživanja. Nedostatak istih kroz prethodne godine i prethodne radove rezultirao je time da su određeni dijelovi objekata i bitni arhitektonski detalji uništeni nestručnim intervencijama. A upravo su arheološka istraživanja provedena tijekom radova na bedemima rezultirala otrkićem činjenice da su bedemi srednjevjekovni i da im je za vrijeme osmanske vladavine dodan zid s vanjske strane.

Na kraju je prof. Sanković još jednom stavila naglasak na autentičnost Počitelja, koja bi mogla biti izgubljena ukoliko se ne pokaže dobra volja i ukoliko se ne poduzmu konkretne mjere. Upravo je ICOMOS glavni savjetnik UNESCO-a prilikom nominacije spomenika za svjetsku baštinu,  a to je bio i povod okrulog stola, da bi se struka i javnost upoznali s elementima Regulacijskog plana Počitelj i svim problemima s kojima je Počitelj suočen, a koje se nastojalo riješiti Planom.

Nakon uvodnih izlaganja razvila se diskusija gdje su prisutni sudjelovali dajući svoje komentare konkretno na plan i prijedloge kako ga još poboljšati, ali i općenito na situaciju vezano za druge slične lokalitet u Bosni i Hercegovini i kako Počitelj može biti dobar primjer. U diskusiji su sudjelovali Želimir Jovanović planer i urbanist, Amir Polić, arhitekt urbanist, profesorica Vlasta Jelena Žuljić, Stjepan Roš, Hasan Čemalović, Maja Popovac i Hanka Mušimbegović kao predstavnik Federalnog ministarstva prostornog uređenja kao nositelja pripreme Regulacijskog plana.
Na kraju svega još je jednom izraženo odobravanje organiziranja jednog ovakvog okruglog stola, te su se svi složili da ovakvih događaja o aktualnim temama treba biti i više.

 

Napomena: Za pisanje izvještaja korišten je audio zapis s okruglog stola.

http://www.icomos.org/en/

http://icomosubih.ba/

http://aabh.ba/


okrugli stol ICOMOS Pocitelj

No Comment

Post A Comment